Bafowani ba libakeng tse kang South Sudan le Afrika Borwa ba hloka hantle Mancozeb ho boloka bophelo ba lefase. Empa ha se bonolo hantle ho reka karolo e nepahetseng, ka theko e ntle. Hona joale ha Ronch e ntse e ruta. Re netefatsa hore re fihlela mancozeb eo e leng e nepahetseng haholo ebileng e ratahang batho. Na u ntse u beha mabele, lihlahla kapa lifofu, ho nka Mancozeb a mangata a mangata a ka etsa hore u fumane botho bo betere le ho se ke kaha ka litholoana tsa hao.
Ha o batla bafurnishi, bafowana ba lokela ho botsa hore na likampani li na le boiphihlelo bo botle le hore na litokelo tsa bona li fetisetsoe bakeng sa boiphephetso. Bafowana ba babedi ba ka fana ka mancozeb fungicide , empa ngqele eo e ka sa lekalekang kapa e hlakileng empa e ka kopanngoa le ngqele e 'ngoe. Ronch e etsa feela Mancozeb e sa nang phokoletso e kopanngoa le ralo tse nyane haholo ho netefatsa boiphephetso ba yona.

Lekhotlong la Sudan ya Borwa, moo bukaka ke phihlelo e thatelehang ka lebaka la litholoana kapa letlapa la mahareng, ho na le fungicide e nepahetseng e ka thusang banna ba bukaka ho fokotsa diphoelo ha dibaka di sa lekane. Hata ha Afrika Borwa, moo bukaka e entsweng ka tsela e matla mancozeb 75 wp e ntse e le thato e etsahalang hobecause e boloka metsi ea bohale le e ntlafatsa ts'ebetso.

Tlhahlobo lekholo ho fumana lihlahiso tse bonolo, tse netefalitswang tsa mancozeb e bohlokoa bakeng sa bona le batho ba romelang liboto tse ling Sudan ya Borwa le Afrika Borwa. 'Certified' ke lentsoe leo le bitsoang ho hlalosa hore na sehlahiso se tiileng le se thusang kapa che. Ho reka mancozeb a netefalitswang ke tlhophiso ea hore banna ba bukaka ba ka fumana fungicide ea boiphihlelo e nepahetseng le e tiileng, bakeng sa mehlala, batho le mahlale. Ronch re fa lihlahiso tsa mancozeb tse netefalitswang ka litšebetso tsa boiphihlelo tse thatehileng. Lihampele tseo re li entseng li hlahlobitsoe le li amohetsoe ke baithuti, ka hona u ka utloisisa joalo ka hore u reka eng.

Kalafo ea mancozeb e Afrika Borwa le Sudan ea Bokone bo ka ba lefelo, empa basebelisi ba phahameng ba lokela ho tseba melao le mehato eitseng pele ba kopana le sona. Bakeng sa eng, marena ka 'ngoe o na le melao ka ho kopa likhemik'hale joalo ka lifungicide. Melao eo e bokellitsoe ho boloka batho le ho boloka molumo.
Ronch o fana ka mefuta e mengata ea diproduktho ho thusa u sebetsa ka ts'ebetso ea hau. Tseo li khaufatsoa ke litšebetso tsohle tsa ho lula ho tšehetsoa le ho qhetsoa, Mancozeb South Sudan South Africa e phahamisitsoe kaofela, mafomolats'eni a mangata le litšebetso tse fapaneng tse sebetsang ka litšebetso tsohle. Litšebetso tsohle li khaufatsoa ke lethathamo la diproduktho tse amohelletsoeng tse fanoang ke World Health Organization. Li sebelisetsoa ka bophara ka ts'ebetso tse ngata, tse khaufatsoa ke ho lokola makgakgakgane, joalo ka likgakgakgane tse ling tse kaha le matšeketšane.
Re fana ka ts'ebetso e felletseng ka Mancozeb South Sudan South Africa ka mafelo ohle a ho tšehetsoa le ho qhetsoa, joalo ka ho lokola likgakgakgane. Sena se etsahala ka ho kopanya tsebo e felletseng ea rona ea ts'ebetso le litšebetso tse phahamisitsoeng le tse boholo tsa ho lokola likgakgakgane. Mokete wa rona wa ho fetola o fetoha ho 10,000 tons ka ngwaga ka lebaka la ho etsa 26 years ho fihlela diproduktho tsa rona le ho phahamisa tsona. Baemedi ba rona ba 60+ ba batla ho sebetsa le baithuti ho fana ka diproduktho le litšebetso tse tlase ka ho fetisisa ka ts'ebetso.
Ka sektor ea khotsofatseng ba rona, Ronch e latela politikara ea kompani eo "boholo ke botshelo ba Mancozeb South Sudan South Africa", e fumane ditšebetso tse ngata ka tshebetso ea ho kena ho phethahatso ea likompani tsa sekolo, 'me e bapala le litšebetso tse ngata tsa thuto le likompani tse kholo, e fumane leqorobane le le molemo ka sektor sa lisevisi tsa mohloli wa mohloli. Boitšaroele ba kompani e thehiloe ke tšebetso e sa qotsoaneng le ho tšepa. E tla fihlela leqorobane la sektor le le molemo le ho fa lisevisi tse bohloko ka sektor.
Ronch e tšepisitse Mancozeb South Sudan le South Africa e le morena wa setorong sa ho qhetla sebaka sa mafuta. E ipapisitse le setoro, e hokahanya ka tshebeletso le litšhupiso tsa mefuta e mengata ea dipolotiki le tsa boitšoaro, e itšetlehile ho litšhupiso tsa bafanang le setoro, e sebelisa litšhupiso tsa ho rariha ka botlalo tsa ho rariha ka botlalo, e arabelang ka mohato o mocha ho litšhupiso tsa bafanang tseo li fetang, e fana ka lipestisaidi tsa boholo, tsa boikamano, le tsa boikamano, lihlahlaha tsa ho qhetla sebaka sa mafuta, tsa ho qhetla sebaka sa mafuta, le tsa ho qhetla sebaka sa mafuta.
Re ne re tsebang ho qala ho hlabositsa mabapi le a ke mang.